Kaccānagottasutta
Kaccānagottasutta → kaccāyanagotto (pts1ed, pts2ed)Kaććānagotta
Sāvatthiyaṁ viharati.
viharati → (bj)Kraj Sāvatthīja.
Atha kho āyasmā kaccānagotto yena bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā bhagavantaṁ abhivādetvā ekamantaṁ nisīdi. Ekamantaṁ nisinno kho āyasmā kaccānagotto bhagavantaṁ etadavoca:
kaccānagotto → kaccāyanagotto (pts) | ekamantaṁ → ekam antām (pts) | kaccānagotto bhagavantaṁ etadavoca → kaccāyanagotto bhagavantam etad avoca (pts) | Kaccāyanagotto → B kaccāna always (pts note) | ekamantaṁ → ekam antam (pts)Onda poštovani Kaććānagotta dođe do Blaženog, pokloni mu se i sede sa strane. Dok je tako sedeo, reče on Blaženome:
“‘sammādiṭṭhi sammādiṭṭhī’ti, bhante, vuccati.
sammādiṭṭhīti → sammādiṭṭhiti (bj)„Poštovani, rečeno je: ’Ispravno razumevanje, ispravno razumevanje’.
Kittāvatā nu kho, bhante, sammādiṭṭhi hotī”ti?Na koji način, gospodine, postoji ispravno razumevanje?”
“Dvayanissito khvāyaṁ, kaccāna, loko yebhuyyena—atthitañceva natthitañca.
dvayanissito khvāyaṁ → dvayaṁnissito khoyaṁ (bj) | khvāyaṁ → khoyaṁ (sya-all) | kaccāna → kaccāyana (pts) | dvayaṁnissito → dvaya (bj: machasaṁ, syā) | Dvayanissito → S1-3 dvayaṁ- (pts note) | khvāyaṁ → S1-3 kho yaṁ and further on (pts note) | atthitañceva natthitañca → atthitañ ceva natthitañ ca (pts)„Ovaj svet, Kaććāna, najvećim delom počiva na dualnosti — na pojmu postojanja i na pojmu nepostojanja.
Lokasamudayaṁ kho, kaccāna, yathābhūtaṁ sammappaññāya passato yā loke natthitā sā na hoti.
lokasamudayaṁ → lokasamudayañca (bj, sya-all) | kaccāna → kaccāyana (pts) | + → ca (th)Ali za onoga ko uz pomoć ispravne mudrosti vidi poreklo ovoga sveta onako kakvo ono jeste, ne postoji pojam nepostojanja u odnosu na ovaj svet.
Lokanirodhaṁ kho, kaccāna, yathābhūtaṁ sammappaññāya passato yā loke atthitā sā na hoti.
kaccāna → kaccāyana (pts)I za onoga ko uz pomoć ispravne mudrosti vidi prestanak ovoga sveta onako kakav on jeste, ne postoji pojam postojanja u odnosu na ovaj svet.
Upayupādānābhinivesavinibandho khvāyaṁ, kaccāna, loko yebhuyyena.
Upayupādānābhinivesavinibandho → upāyupādānābhinivesavinibaddho (bj); upāyupādānābhinivesavinibandho (sya-all, km, pts1ed, pts2ed) | upayupādānābhinivesavinibandho → upāyupādānābhinivesavinibaddho (bj); upāyupādānābhinivesavinibandho (sya-all, pts) | kaccāna → kaccāyana (pts) | upāyupādānābhinivesavinibaddho → vinibandho (bj: machasaṁ, syā, sīmu3) | Upayupādānābhinivesavinibandho → upāyupādānābhinivesavinibandho (cck: sī. syā. kaṁ. pī.) | Upāyupādānābhinivesavinibandho → So B and C S1-3 upāyupādānavinivesañca nibandho (pts note)Ovaj svet, Kaććāna, za većinu ljudi sapet je okovima angažovanja, vezivanja i sleđenja.
Tañcāyaṁ upayupādānaṁ cetaso adhiṭṭhānaṁ abhinivesānusayaṁ na upeti na upādiyati nādhiṭṭhāti: ‘attā me’ti.
tañcāyaṁ upayupādānaṁ → tañca upāyupādānaṁ (bj) | upayupādānaṁ → upāyupādānaṁ (sya-all); upāyupādānām (pts) | upāyupādānām → So B S1-3 tañcāyupādānaṁ C has taṁcāyan-ti tañca upāyupādānaṁ . . . (pts note) | adhiṭṭhānaṁ → adhiṭṭhānam (pts) | meti → na me ti (pts)Ali onaj ko ima ispravno razumevanje se ne angažuje, niti vezuje kroz to angažovanje i vezivanje, fiksacije svesti, sleđenje ili skrivene sklonosti; niti on razmišlja: ’moje sopstvo’.
‘Dukkhameva uppajjamānaṁ uppajjati, dukkhaṁ nirujjhamānaṁ nirujjhatī’ti na kaṅkhati na vicikicchati aparapaccayā ñāṇamevassa ettha hoti.
aparapaccayā → aparappaccayā (bjt, th) | dukkhameva uppajjamānaṁ → dukkham eva uppajjamānam (pts) | ñāṇamevassa → ñāṇam evassa (pts)U njemu nema neizvesnosti, niti sumnje da kada nešto nastaje, to samo patnja nastaje i da kada nešto nestaje, to samo patnja nestaje. Njegovo znanje o tome ne zavisi od drugih.
Ettāvatā kho, kaccāna, sammādiṭṭhi hoti.
ettāvatā → ettavatā (pts) | ettāvatā → ettāvatā nu kho (bj: sī.pævi, sī.pavi)Na taj način, Kaććāna, postoji ispravno razumevanje.
‘Sabbamatthī’ti kho, kaccāna, ayameko anto.
kaccāna ayameko → kaccāyana ayam eko (pts) | sabbamatthīti → sabbaṁ atthīti (my) | sabbamatthīti → sabbam atthīti (pts)’Sve postoji!’: to je jedna krajnost.
‘Sabbaṁ natthī’ti ayaṁ dutiyo anto.
ayaṁ → ayam (pts)’Sve ne postoji’: to je druga krajnost.
Ete te, kaccāna, ubho ante anupagamma majjhena tathāgato dhammaṁ deseti:
kaccāna → kaccāyana (pts) | dhammaṁ → dhammam (pts)Ne priklanjajući se nijednoj od tih krajnosti, Tathāgata podučava Dhammu koja je u sredini:
‘avijjāpaccayā saṅkhārā;’Sa neznanjem kao uslovom, mentalni obrasci nastaju;
saṅkhārapaccayā viññāṇaṁ …pe…
viññāṇaṁ → viññāṇam (pts)sa mentalnim obrascima kao uslovom, svest nastaje…
evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa samudayo hoti.
evametassa → evam etassa (pts)Tako nastaje čitav ovaj okean patnje.
Avijjāya tveva asesavirāganirodhā saṅkhāranirodho;Ali sa slabljenjem i nestankom neznanja, mentalni obrasci nestaju;
saṅkhāranirodhā viññāṇanirodho …pe…sa nestankom mentalnih obrazaca, svest nestaje…
evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa nirodho hotī’”ti.
evametassa → evam etassa (pts)Tako nestaje čitav ovaj okean patnje’.”